Izbornik

Sud časti

Izabran od Skupštine društva, 8.veljače 2017. godine za mandat od 2017-2020. godine.

 

 

Prof.emerit.dr.sc Damir Kalogjera, predsjednik

Prof.dr.sc. Ksenija Jorgić Srdjak

Prof.dr.sc. Damir Horga

Prof.dr.sc. Luka Neralić

Prof.dr.sc. Alka Obadić

 

 

 

Prof.dr.sc. Ksenija Jorgić-Srdjak,

redovni je profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođena je 16.05.1945 godine u Beogradu. Maturirala je na V. gimnaziji u Zagrebu, 1969 godine diplomirala na Stomatološkom fakultetu također u Zagrebu. 1970 godine zaposlila se u Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta. Magistrirala je 1981 godine, doktorsku disertaciju branila je 1986. Za docenta na Zavodu za parodontologiju izabrana je 1987 godine, 1998 godine postaje izvanredni profesor, 2002 redoviti je profesor i u ovom momentu okončava izbor u trajno zvanje. Od 1992 do 2005 godine predstojnica je Zavoda za parodontologiju Stomatološkog fakulteta i voditelj kolegija Parodontologija studija stomatologije Medicinskog fakulteta sveučilišta u Rijeci.Uz kolegij Parodontologije gdje je i voditelj radne grupe za izradu studijskog programa po Bolonjskom procesu, sudjeluje u dodiplomskoj nastavi iz kolegija Oralna higijena, Dentalna implantologija, Povijest stomatologije i Gerontostomatologija.Nositelj je poslijediplomskih kolegija Biomehanički/parodontološki aspekti okluzije za predmet Parodontologija. Na poslijediplomskom specijalističkom stručnom studiju iz stomatologije nositelj je kolegija Okluzija i parodont.Mentor je i ispitivač na specijalističkim ispitima pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Voditelj je i predavač na tečajevima  trajnog usavršavanja za liječnike stomatologije na Stomatološkom fakultetu i pri Stomatološkoj komori. Mentor je preko 50 diplomskih radova, osam magistarskih i tri disertacije. Objavila je 116 znanstvenih i stručnih radova, koautor je u tri stručne knjige, urednik prijevoda na hrvatski jezik vodećeg sveučilišnog udžbenika iz parodontologije.Sudjelovala je brojnim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu.Bila je pozivni predavač na nekoliko međunarodnih skupova, međunarodni recenzent i predsjedavajuća na tri svjetska kongresa, recenzent na dva sveučilišna udžbenika iz parodontologije. Na prestižnim svjetskim učilištima (Ludwig-Maximillian University Munchen, Nortwestern University, Chicago,SAD) boravila je na stručnom usavršavanju (1984,1985,1994).Predsjednica je Hrvatskog parodontološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i delegat na Generalnim skupštinama European Federation of Periodontology (Berlin 2001, Madrid 2002, Stocholm 2003, Beč 2004, Madrid 2005, Firenza 2007). Od 1992 do 1996 predsjednica je povjerenstva na Državnim ispitima za doktore stomatologije pri Ministarstvu zdravstva RH. Član je Društva sveučilišnih nastavnika , 2001 tajnica je Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika RH, član je Upravnog odbora od 2004.godine. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog stomatološkog društva, Hrvatske stomatološke komore, Hrvatskog parodontološkog društva HLZ-a, Hrvatskog društva za oralnu medicinu HLZ-a, European Federation of Periodontology, International Academy of Periodontology.

 

 

Prof.emerit.dr.sc.Damir Horga, 

Rođen je 1938. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij engleskog jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskomg fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završiio je 1967. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1974. a doktorio 1987. godine.Od 1963. do 1965. predavao je ruski jezik u školi za prevoditelje u Monsu Belgija na temelju stručne suradnje Zavoda za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Politenhičkog fakulteta u Monsu. Godine 1966. postao je stručni suradnik Zavoda za fonetiku, 1979 izabran je za asistenta u Odsjeku za primijenjenu i teorijsku fonetiku, 1988. postao je docent, 1989. izvanredni profesor, 1996. redoviti profesor a u trajno zvanje redovitog profesora izabran je 2001. godine a počasno zvanje profesora emeritusa didijeljeno mu je 2012. godine. Od listopada 2009. godine je u mirovini.   Usavršavao se u Moskvi i Sant Peterburgu a dio slobodne studijske godine 1998 proveo je na UCLA u Los Angelesu. U okviru studija fonetike predavao je Artikulacijsku fonetiku, Neurofonetiku, Mjerenje govornih sposobnosti, Učenje stranih jezika, Fonetsku transkripciju.  Za studente Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta predavao je Fonetiku a za studente niza drugih fakulteta Ruski jezik u funkciji struke. Predavao je na poslijediplomskim studijima lingvistike, glotodidaktike i fonijatrije. Bio je mentor pedesetak diplomskih i desetak doktorskih radova. Vodio je seminare o AVGS metodi u zemlji i inozemstvu (Belgija, Mađarska, Italija) i održao pozvana predavanja na sveučilištima u Ljubljani (Slovenija), Torunju i Varšavi (Poljska). Vodio je niz znanstveno-istraživačkih projekata Ministarstva znanosti RH: Metodologija istraživanja jezika struke u visokoškolskoj nastavi, Pragmalingvistika prirodnih jezika, Artikulacijski i neurolingvistički opis proizvodnje govora i Proizvodnja i percepcija govora. Autor je jedne znanstvene knjige a u koautorstvu ili samostalno objavio je šest udžbenika, dvet poglavlja u knjigama, više od 100 znanstvenih članak, 20-tak stručnih radova i prikaza te 50-tak sažetaka u zbornicima. Recenzirao je nekoliko znanstvenih knjiga i veliki broj članaka. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Sudjelovao u organizaciji desetak znanstvenih skupova od čega u nekoliko i kao predsjednik organizacijskog ili programskog odbora. Član je domaćih i međunarodnih stručnih udruga. Od 1987. do 1989. bio je predsjednik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku a od 1993. do 2001. predsjednik Odjela za fonetiku Hrvatskog filološkog društva. Bio je glavni urednika časopisa Strani jezici (1992-1996) i Govor (2003-2010.). Na Filozofskom fakultetu obnašao je funkcije predsjednika poslovodnog kolegija, bio član fakultetskog vijeća i pročelnik Odsjeka za fonetiku i predstojnik Katedre za teorijsku fonetiku. Bio je član nekih odbora i povjerenstava Sveučilišta u Zagrebu te Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje filologija.

Nagrađen je Poveljom Filozofskog fakulteta 2009 godine..

 

 

 

Prof.emerit.dr.sc. Luka Neralić,

rođen je 16 listopada 1943. godine u Brezinama, općina Lipik, Republika Hrvatska. Diplomirao je 1966. na Matematičkom odjelu PMF-a Zagreb, gdje je i magistrirao 1971. godine. Doktorirao je 1979. godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Za asistenta iz predmeta «Matematika» izabran je  1967. godine na Visokoj privrednoj školi u  Zagrebu. Poslije integracije Visoke privredne škole i  Ekonomskog fakulteta Zagreb 1968. godine, zaposlen je na Katedri za matematiku  Ekonomskog fakulteta Zagreb, najprije kao asistent, zatim kao docent, te izvanredni i redoviti profesor. Za redovitog profesora u trajnom zvanju za predmete «Matematika» i «Matematičko programiranje» izabran je 2002. godine.Školsku godinu 1973./74. proveo je na specijalizaciji kod prof. dr. E. G. Goljštejna u Centralnom ekonomsko-matematičkom institutu Akademije Nauka SSSR-a u Moskvi. U školskoj godini 1985./86. boravio je kao Fulbrightov stipendista u Centru za kibernetska istraživanja na Teksaškom sveučilištu u Austinu, SAD, kod prof. dr. A. Charnesa. Objavio je jedan sveučilišni udžbenik (Uvod u matematičko programiranje 1, Element, Zagreb, 2003.), više znanstvenih i stručnih radova u knjigama, međunarodnim  i domaćim časopisima, te zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Bio je voditelj 2. i 3. generacije PDS «Operacijska istraživanja», dok je od nedavno voditelj specijalističkog PDS  «Operacijska istraživanja i optimizacija»  na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Također je voditelj Seminara za programiranje i teoriju igara Matematičkog odjela PMF-a Zagreb.  Bio je predsjednik Društva matematičara i fizičara SR Hrvatske i prvi predsjednik Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI). Bavi  se analizom omeđivanja podataka, linearnim programiranjem, parametarskim programiranjem, višekriterijskim programiranjem, analizom osjetljivosti i stabilnosti s primjenama u ekonomici.

 

 

Prof.dr.sc. Alka Obadić, 

 redovita je profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođena 23.07.1975. godine u Varaždinu gdje je završila osnovnu školu i matematičku gimnaziju. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 1993. godine. Diplomirala je 1997. godine, a magistrirala 2000. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju branila je 12. prosinca 2003. godine u okviru doktorskog studija EDAMBA na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, polje ekonomije. Od 1998. godine zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje još uvijek radi. U znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana opća ekonomija izabrana je 2006. godine, a 2010. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednog profesora. Od 2014. godine redovita je profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana opća ekonomija.

 

Predaje kolegije „Gospodarstvo Hrvatske“, Makroekonomija“ i Politike zapošljavanja“ na preddiplomskom sveučilišnom studiju te kolegij „Klasteri i konkurentnost“ na diplomskoj razini. Na specijalističkom poslijediplomskom studiju Ekonomika Europske unije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predaje kolegij „Ekonomski rast, konvergencija zemalja članica EU i proširenje“, a sudjelovala je i u izvođenju dijela predavanja na drugim SPDS-ovima. Na međunarodnoj razini od ak. god. 2009./2010. gostujući je predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Autorica je jedne znanstvene knjige, koautorica jednog sveučilišnog udžbenika, kourednica jedne znanstvene knjige, dvaju zbornika radova s domaćih znanstvenih skupova, autorica/koautorica većeg broja poglavlja u znanstvenim knjigama, autorica preko 90 članaka te recenzentica dvaju sveučilišnih udžbenika i preko 80 znanstvenih članaka. Redovito sudjeluje u radu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada - "Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Varaždin za 2003. godinu za najbolji doktorat" (2004. godine), „Godišnje nagrade društva mladim znanstvenicima i umjetnicima“ koju dodjeljuje „Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu“ (2005. godine), te je tri puta (2005., 2008. i 2013. godine) primila nagradu "Mijo Mirković" koju dodjeljuje Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Ujedno je bila recenzentica za vrednovanje znanstvenih projekata i programa MZOS-a. Od 2006. godine suradnica je na dva znanstvena projekta MZOS-a te je sudjelovala i u radu tri međunarodna znanstvena istraživačka projekta. Od 2014. godine sudjeluje u međunarodnom projektu CERGE-EI (Prag, Republika Češka), „The Dynamics of Fiscal Policy Transmission Mechanism and the Effect on Economic Growth“, a od 2016. je voditeljica bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstveno-istraživačkog projekta „Djelovanje javne uprave i proceduralna (de)birokratizacija u smislu razvoja malih i srednjih poduzeća: komparativna analiza Slovenije i Hrvatske“ sa hrvatska strane, financiranog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

Područja njene specijalizacije i interesa prvenstveno su strukturne promjene na tržištu rada, problemi nezaposlenosti, politike zapošljavanja, ekonomika obrazovanja, fiskalna politika, proces pridruživanja EU, regionalni i sektorski klasteri. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te je bila pozvani predavač na nekoliko međunarodnih konferencija. Od 2016. godine voditeljica je preddiplomskog sveučilišnog studija Ekonomije, diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije i integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije te predsjednica Odbora za preddiplomski i diplomski studij EFZG-a, a od 2012. godine kontinuirano je članica fakultetskog vijeća.

Od 2012. godine članica je uredničkog odbora međunarodnih znanstvenih časopisa „Poslovna izvrsnost/Business Excellence“ i „Administration/Uprava“. Članica je Skupštine Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Hrvatskog društva ekonomista, Athens Institute for Education and Research te World Academy of Science, Engineering and Technology. Tijekom svoga rada na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano se znanstveno i stručno usavršava u zemlji i inozemstvu. Za svoje usavršavanje koristila je i brojne stipendije – austrijskog ministarstva znanosti, indijskog ministarstva znanosti i tehnologije te programe ERASMUS, ERASMUS+ i CEEPUS. Upisana je u Upisnik znanstvenika pri MZOS-u pod matičnim brojem 234570 te se aktivno služi engleskim i njemačkim jezikom.