Izbornik

Upravni odbor

Izabran od Skupštine društva, 8.veljače 2017. godine za mandat od 2017-2020. godine.

 

 

Prof.dr.sc. Davor Derenčinović, predsjednik

Prof.dr.sc. Jasna Franekić, dopredsjednica

Prof.dr.sc. Dean Ajduković, dopredsjednik

Prof.dr.sc. Marko Petrak, tajnik

Prof.dr.sc. Sanja Milković-Kraus

Prof.dr.sc. Ðurđa Vasić-Rački

Prof.emerit. Prerad Detiček

Prof.dr.sc. Vlasta Bahovec

Prof.dr.sc. Željka Fink-Arsovski

Prof.dr.sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek

Prof.dr.sc. Borislav Grgin

 

 

 

Prof.dr.sc. Jasna Franekić,

redovita profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) Sveučilišta u Zagrebu, rođena je 16.02.1945. godine. Maturirala je na II gimnaziji, diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), magistrirala na Medicinskom fakultetu i doktorirala na PMF-u (sve u Zagrebu). Predavačica na poslijediplomskom studiju na PBF-u i PMF-u i voditeljica poslijediplomskog studija Toksikologija na PMF-u. Znanstveni rad usmjeren na proučavanju utjecaja kemijskih i fizički agensa na nasljedni materijal živith organizama. Objavila 131 znanstvena i stručna rada, od kojih 33 u časopisima koji su indeksirani u CC i/ili SCI (impact faktor 1.86-2,46). Voditeljica 6 znanstvenih projekata. Studijski boravci u Istituto Superiore di Sanita u Rimu (1986, 1988 i 1990 godine). Mentorstvo (16 diplomska rada od kojih su 3 nagrađena Rektorskom nagradom, 10 magistarska i 4 doktorata). Dr.sc. Jasna Franekić Čolić članica je brojnih znanstvenih stručnih društva, a u nekim obnaša značajne funkcije. Članica je European Environmental Mutagen Society (EEMS) gdje je od 1989-1999, te 2006 godine ponovno izabrana kao predstavnica Hrvatske, a 1997-1999 godine članica International Programme Committee. Članica je International Union of Microbiological Societes (IUMS), Federation of European Microbiological Societes (FEMS), Federation of European Genetical Societes (FEGS) gdje je od 1994-1996 godine bila predstavnica Hrvatske, European Society of Toxicology (EUROTOX). Od 2005-2007 godine predstavnica je Hrvatskog prirodoslovnog društva u The World Conservation Union (IUCN). Od 1994-1997 dopredsjednica Hrvatskog biološkog društva, a od 1998 godine predsjednica. Od 1991-1997 godine bila je tajnica, od 2002-2007 dopredsjednica Hrvatskog genetičkog društva a od 2007 predsjednica. Od 1991 godine članica Izvršnog odbora Hrvatskog toksikološkog društva. 1998 godine izabrana za izvanrednu članicu Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, te članica Sekcije za preradu poljoprivrednih proizvoda HAZU. Od 1991 članica Povjerenstva za otrove Ministarstva zdravstva R. Hrvatske. Od 2006 članica Upravnog odbora sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika grada Zagreba. Od mnogobrojnih funkcija na PBF-u je dr.sc. Jasna Franekić Čolić od 1992 do 1995 godine bila prodekanica za nastavu, a od 1997 do 1999 prodekanica za znanost, a od 2007 predstojnica Zavoda za biokemijsko inženjerstvo. Dr.sc. Jasna Franekić Čolić bila je članica Organizacijskog odbora na 7 domaća (na 3 predjednica Organizacijskog odbora) i 4 međunarodna znanstvena skupa. Za dugogodišnji rad u uređivačkom odboru časopisa "Prirode" nagrađena je 1991 i 2000 godine. Dobitnica medalje „Zdravko Lorković“ Hrvatskog biološkog društva i nagrade "Rikard Pothorsky" Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.  

 

 

Prof.dr.sc. Dean Ajduković,

redovni profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1998). Diplomirao je psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1976, magistrirao 1980. godine, a doktorirao 1982. Bio je Fulbright senior scholar (1987/88) i gost profesor na University of Denver (2007) Šef je Katedre za socijalnu psihologiju i nastavnik iz socijalne psihologije i metodologije istraživanja. Bio je pročelnik Odsjeka za psihologiju. Bio je mentorom brojnih diplomskih radova, magistarskih i specijalističkih radova, te doktorskih disertacija. Od 1990. do 2005. godine je vodio Poslijediplomske studije psihologije gdje je nositelj dva predmeta. Bio je nositelj predmeta u poslijediplomskim studijima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, Medicinskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i međunarodnog poslijediplomskog studija Škole narodnog zdravlja “A. Štampar”. Objavio je više od 100 radova u časopisima i knjigama na hrvatskom, engleskom, njemačkom i slovenskom jeziku. Od toga je 50 radova objavljeno u tercijarno referenciranim publikacijama ili s njima izjednačenima. Na skupovima u zemlji i inozemstvu podnio je preko 90 znanstvenih priopćenja i održao desetak pozvanih predavanja. Koautor je jedne knjige, te urednik još pet, a neke su prevedene na makedonski, albanski, ruski i engleski jezik. Održao je brojna pozvana predavanja na vodećim svjetskim sveučilištima. Kao recenzent  je angažiran u desetak vodećih međunarodnih časopisa. Vodio je pet projekata koje podupire Ministarstvo znanosti i dio međunarodnog FP6 projekta. Vodio je i petnaestak projekata izobrazbe pomagača u području traumatskog stresa, mentalnog zdravlja u zajednici, socijalne rekonstrukcije zajednice, razvoja i evaluacije psihosocijalnih programa i upravljana stresom koji su provedeni u Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe. Kao konzultant je bio angažiran osim u Hrvatskoj, gdje je radio s managementom velikih kompanija, i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Gruziji, Azerbejdžanu, Albaniji, Austriji, Sloveniji, Rusiji, Kosovu and Srbiji. Više je puta bio angažiran kao konzultant UNICEF-a i Council of Europe radi razvijanja programa i izobrazbe pomagača u različitim zemljama. Organizirao je šest međunarodnih konferencija u Hrvatskoj. Član je Hrvatskog psihološkog društva, American Psychological Association (Foreign Affiliate), International Association of Applied Psychology, International Society for Traumatic Stress Studies (ISTSS. Bio je predsjednik (2003-2005) i član Upravnog odbora European Society for Traumatic Stress Studies - ESTSS (1997-2007). Član je utemeljitelj i predsjednik Društva za psihološku pomoć. Dobitnik je godišnje državne nagrade za znanosti (2006) i nagrade „Ramiro Bujas“ za znanstveni rad (2005).

 

 

Prof. dr. sc. Marko Petrak - tajnik ,

redoviti je profesor na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je Pravni fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao građanskopravne znanosti (1997), a doktorirao iz znanstvene grane rimsko pravo (2003) na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postdoktorsko usavršavanje u Centru za studije i istraživanja antičkih prava Sveučilišta u Paviji (2005). Honorarni nastavnik Prava kulturnih dobara na Sveučilištu u Dubrovniku. Autor je četrdesetak radova iz područja rimskog prava i komparativnog privatnog prava te oko tristo stručnih priloga. Laureat Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu (2002). Prodekan Pravnog fakulteta (2003-2005) (2009-2011). Predstojnik Katedre za rimsko pravo Sveučilišta u Zagrebu (od 2008). Zamjenik predsjednika nacionalnog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (2006-2011). Član je uredništva edicije Studies in the History of Private Law (Brill/Netherlands), uredništva časopisa Legal Roots. The International Journal of Roman Law, Legal History and Comparative Law (Catania/Italia) te glavni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu. Recenzent Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation) (od 2009).

 

Prof.dr.sc. Sanja Milković-Kraus,

rođena je 22. kolovoza 1947. godine u Rijeci. 1969. Medicinski fakultet Sveučilišta u Stanfordu, Kalifornija; gost student. 1973. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; diploma liječnika. 1975.-1980. Specijalizantski staž: anesteziologija i reanimacija, Zavod za anesteziologiju i reanimaciju Kliničke bolnice "Dr. M. Stojanović", Zagreb. 1983. Republički komitet za zdravstvenu i socijalnu zaštitu Zagreb; Specijalistički ispit iz Medicine rada; 1980.-1985. Poslijediplomski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; područje biologije (Biomedicina). Magisterij prirodnih znanosti iz područja biologije (Biomedicina). Magistarski rad: " Posljedice neonatalnog stresa na tjelesni razvitak i ponašanje štakora" (magistarski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu; 1985. Mentor: Prof.dr.sc. Marijana Peruzović . 1990. Doktorat medicinskih znanosti (medicina), Disertacija: "Mutagene promjene u medicinskog osoblja izloženog antineoplastičnim lijekovima",(disertacija). Zagreb, Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada Sveučilišta u Zagrebu. Od 1980. godine zaposlena na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Od 1994.-2008. godine ravnateljica Instituta. Članstva: Hrvatsko toksikološko društvo, Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja, Hrvatsko društvo za medicinu rada, Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju Razreda za medicinske znanosti HAZU,  Urednički odbor međunarodnog znanstvenog časopisa "Arhiv za higijenu rada i toksikologiju".  Nastava:  Postdiplomski stručni studij iz Medicine rada, kolegij "Profesionalne bolesti",Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

Prof.dr.sc. Ðurđa Vasić-Rački,

je rođena 1946. godine u Zagrebu. 1965. godine je položila ispit zrelosti na V gimnaziji u Zagrebu. 1971 je diplomirala. 1972. godine je primljena za stalnog asistenta u Zavodu za reakcijsko inženjerstvo i katalizu Tehnološkog fakulteta. 1976. godine je magistrirala, a 1981. je doktorirala. 1983. godine je izabrana za stalnog docenta u Institutu za kemijsko inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. 1985/86. godine je bila gost-istraživač u Institutu za biotehnologiju 2, Istraživačkog centra u Jülichu, SR Njemačka. Od 1981 - 1987. je držala seminar na kolegiju Reakcijsko inženjerstvo, a od 1982 - 1987. djelomično predavanja na kolegiju Kataliza i Reaktori. Od 1987. pa do danas povjeravana joj je nastava na kolegiju Bilanca tvari i energije. Kolegij Biokemijsko inženjerstvo predaje od 1999. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Od 1999 predaje kolegij Kemijski i biokemijski reaktori na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku, a od 2005 kolegij Bioreakcijska tehnika na Fakultetu za kemiju i kemijsko inženjerstvo u Mariboru. 1987. godine je izabrana u zvanje izvanrednog profesora na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1992. godine je izabrana za redovitog profesora Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, a 1997 u trajno zvanje redovitog profesora na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1988 godine je član radne grupe Europske federacije za biotehnologiju Applied Biocatalysis, pa član znanstvenog odbora Sekcije za Primjenjenu biokatalizu (ESAB). 1993. godine postaje stalnim članom Međunarodne organizacije za biotehnologiju (IOBB). Izvanredni je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), te član Hrvatskog društva kemijskih inženjera (HDKI-a) i njegova predsjednica od 1995 – 1999. Trenutno je potpredsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS). Član je Upravnog odbora Društva sveučilišnih nastavnika i znanstvenih djelatnika u Zagrebu. 1986. godine je postala članom uredništva časopisa Chemical and Biochemical Engineering Quaterly, a od 1996 je član uredništva časopisa Acta Chimica Slovenica. Od 2000-2005. je član uredništva časopisa Engineering in Life Science. Od 2006. - je član uredništva časopisa Bioprocess and Biosystem Engineering. Znanstveno radi u području biokemijskog inženjerstva, a posebna joj je specijalnost enzimsko reakcijsko inženjerstvo. Do sada je objavila preko 80 znanstvenih radova u časopisima s domaćom i međunarodnom recenzijom, te nekoliko stručnih i preglednih radova. Dobila je 2003. Zlatnu plaketu Sveučilišta u Mariboru, 2004. Nagradu Centralno europske inicijative From Research to Enterprise, 2006.  Priznanje Sveučilišta u Zagrebu za međunarodnu suradnju  i  Državnu nagradu za znanost za 2005, te 2007. Priznanje Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. 

 

 

Prerad Detiček,

(1931.) prvi je diplomirani kornist  na  Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Specijalizirao se na Conservatoire  National  Superieur de Musique u Parizu i u Berlinu kao stipendist DADA. Koncertirao kao solist, komorni i orkestralni umjetnik u većini zemalja  Europe i SAD. Bio je član u orkestrima ZF, HRT, Komornom orkestru RTZ, Jugoslavenske Radiodifuzije te Zagrebačkog duhačog kvinteta.Bio je gostujući profesor na MA Sarajevu, voditelj na međunarodnom  seminaru  u  Grožnjanu  i  Dubrovniku. Snimio je nekoliko LP ploča i tri CD-a. Bio je član  međunarodnih žirija u Njemačkoj i Ženevi. Dobitnik je više hrvatskih i međunarodnih nagrada : Nagrada  M. Trnina, Nagrada  grada  Zagreba, Nagrada V. Lisinski, Nagrada jugoslavenske radiodifuzije, Medalja  B. Smetana. Na njegov poticaj nastalo je niz kompozicija hrvatskih kompozitora (Baranović,Šulek, Bjelinski, Kuljerić, Klobučar i dr. ). Njegovi studenti osvajali su nagrade na nacionalnim i međunarodnim  natjecanjima  (  Italija , Belgija, Njemačka ). U dva međunarodna leksikona uvrštena je njegova biografija : Dictionary For Music (1986 ) i Who Is Who In The World (2003).  Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom Danice Hrvatske s likom Marka  Marulića. Počasni je član i predsjednik Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. 

 

 

Dr. sc. Vlasta Bahovec,

rođena je u Zagrebu. Diplomirala je 1972. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, struka praktična matematika. Iste je godine izabrana na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta iz statističkih disciplina. 1990. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docent, a 1998. godine u znanstveno nastavno zvanje izvanredni profesor. 2003. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje redovni profesor. Predaje više statističkih kolegija (Statistika, Poslovna statistika, Statističke metode za ekonomske analize, Primijenjene metode matematičke i statističke analize). Nastavnik je na specijalističkom poslijediplomskom studiju i na doktorskom studiju u sklopu kojih predaje statističke discipline.

Dr. sc. Vlasta Bahovec je magistar matematičkih znanosti i doktor ekonomskih znanosti.  Magistrirala je 1979. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer matematika, obranivši magistarski rad pod naslovom “Spektralna analiza nekih diskretnih stacionarnih stohastičkih procesa”. Doktorsku disertaciju: ”Spektralna analiza ekonomske vremenske serije” obranila je  1987. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 
Znanstveni i stručni radovi dr. V. Bahovec su iz područja regresijske analize i analize vremenskih serija.
Član je Hrvatskog društva matematičara i Hrvatskog društva za operacijska istraživanja te programskog odbora međunarodne konferencije za operacijska istraživanja. Dr. Vlasta Bahovec  školske godine 1996/97. obnašala je dužnost pročelnice Katedre za statistiku Ekonomskog fakulteta, a od 2006. do 2009. obavljala je dužnost prodekanice za nastavu i studente na EFZG.

 

 

 

Prof.dr.sc. Željka Fink-Arsovski,

rođena je u Zagrebu gdje je završila Rusistiku na Filozofskom fakultetu. Magistrirala je i doktorirala na temama iz ruske i hrvatske frazeologije.

Zaposlena je na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti. Predstojnica je Katedre za ruski jezik. Zvanje: redovita profesorica.


Znanstveni su joj i stručni interesi vezani za područja leksikologije, leksikografije, sintakse i kontaktne lingvistike, ali najviše za frazeologiju i frazeografiju. Objavila je stotinjak znanstvenih i stručnih članaka (od toga je najveći broj vezan za frazeološku i frazeografsku temu) u hrvatskim i inozemnim časopisima i zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova. Koautorica je četiriju frazeoloških rječnika (Hrvatski frazeološki rječnik, 2003; Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema, 2006; Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik, 2008; Hrvatsko-ruski frazeološki rječnik, 2011) i bibliografije hrvatske frazeologije (2010), a napisala je i znanstvenu monografiju o poredbenim frazemima (Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, 2002).

Sudjelovala je s referatom na sedamdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a održavala je i predavanja na raznim sveučilištima u Hrvatskoj (Zadar, Rijeka) i inozemstvu (Ljubljana, Maribor, Sankt-Peterburg, Lavov, Kijev, Prag, Innsbruck).

Već je dvadesetak godina suradnica na projektu Hrvatska frazeologija (glavni istraživač akademkinja Antica Menac). Desetak je godina bila suradnica na projektu Anglicizmi u ruskom jeziku (dio opsežnoga projekta Jezični dodiri u neposrednom i posrednom posuđivanju, glavni je istraživač bio akademik Rudolf Filipović). Voditeljica je projekta Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika (od 2007.).

Od 1996. predstavlja Republiku Hrvatsku u Komisiji za slavensku frazeologiju pri Međunarodnom slavističkom komitetu.

Od 2001. do 2004. bila je prodekanica za nastavu Filozofskoga fakulteta.

 

Prof.dr.sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek,

rođena je 9. listopada 1957. godine.

     Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završila je u Zagrebu i maturirala 1976. godine. Iste godine upisala se na studij stomatologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 10. lipnja 1981. godine.  U akademskoj godini 1981./1982. upisala je poslijediplomski studij na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

     Tijekom 1982. godine odradila je pripravnički staž u Domu zdravlja Novi Zagreb a 20. siječnja 1983. godine položila je stručni ispit. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započela je raditi 1. travnja 1983. godine u svojstvu znanstvenog pripravnika na Zavodu za fiksnu protetiku.

     Stupanj magistra znanosti stekla je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine. 

     Od 1. siječnja 1986. godine radila je u svojstvu asistenta na Zavodu za fiksnu protetiku Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, a 1988. godine izabrana je na istom zavodu u zvanje znanstvenog asistenta. U razdoblju od 1986. godine do 1989. godine specijalizirala je stomatološku protetiku na Klinici za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra i na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, a 18. prosinca 1989. godine položila je specijalistički ispit iz stomatološke protetike.

     Od 1990. godine radi na Stomatološkoj klinici Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao specijalist stomatološke protetike, u dijelu radnog vremena.

     Doktorirala je, također na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu 1998. godine disertacijom pod naslovom: „Utjecaj fiksnoproteskih konstrukcija izrađenih iz Ag-Pd legure na bakterijsku floru usne šupljine“.

     Prof.dr.sc. Jasmina Stipetić-Ovčarićek izabrana je 1999. godine u znanstveno-nastavno zvanje docenta.  2002. godine stekla je naziv primarijusa.

     Izabrana je 2003. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.

     Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu potvrđena je 2008. godine u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora – prvi izbor, a prethodno je 2006. godine, odlukom Matičnog odbora za područje biomedicine i zdravstva izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva.

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu potvrđena je 2013. godine u trajnom znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora u području biomedicine i zdravstva, polje dentalna medicina-protetika dentalne medicine.

     Pristupnica je objavila 125 radova, od toga dva kvalifikacijska rada, 18 radova su originalni znanstveni radovi citirani u CC-u (radovi in extenso), a 15 su sažeci citirani u CC indeksu.

     Koautor je rada s kojim je prof.dr.sc. Dubravka Knezović Zlatarić dobila nagradu za najbolji znanstveni rad na International College of Prosthodontics 2007. godine u Fukuoki, Japan.

     Citirana je 151 puta. Pristupnica je recenzirala radove za znanstvene časopise Acta Stomatologica Croatica i Collegium Antropologicum. Ujedno je 2009. godine bila recenzent sveučilišnog udžbenika „Osnove fiksne protetike“, autora Herbert Schillinburg i sur.

     Od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa bila je 2009. godine imenovana u Povjerenstvo za prosudbu udžbenika za strukovne škole.

     Recenzirala je i sveučilišni udžbenik „Keramički materijali u fiksnoj protetici“, autorice prof.dr.sc. Ketij Mehulić.

     Članica je niza domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruga. 

 

 

 

Prof. dr. sc. Grgin, Borislav,

rođen je 10. veljače 1965. u Koprivnici. Osnovnu školu pohađao je u Rijeci i Zadru, a srednju školu u Zadru. Maturirao je 1983. godine. Započeo je 1984. studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1989. godine. Od 1990. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1993. obranio je u Zagrebu magistarski rad Društveni razvoj zadarskog otočja u drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. stoljeća. U akademskoj godini 1993/1994 pohađao je interdisciplinarni poslijediplomski studij iz srednjovjekovnih studija (Medieval Studies) na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je 1994. obranio magistarsku radnju The Family Frankapani and King Matthias Corvinus, stekavši zvanje Master of Arts (M.A.). Godine 1998. obranio je u Zagrebu doktorsku disertaciju Kralj Matijaš Korvin i Hrvatska.

Godine 1995. izabran je u istraživačko zvanje asistenta na Odsjeku za povijest. Godine 1998. izabran je u istraživačko zvanje višeg asistenta na Odsjeku za povijest. 1. siječnja 2000. nastupio je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta za predmet Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku. Godine 2003. prešao je na predmet Svjetska povijest u srednjem vijeku te je od listopada iste godine i predstojnik Katedre za svjetsku povijest u srednjem vijeku. U prosincu 2004. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na navedenoj katedri. Od 2004. do 2010. bio je glavni urednik časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. U akademskim godinama 2006/2007 i 2007/2008 bio je pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. U studenom 2008. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U studenom 2013. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.

Bio je nosilac poticajnog projekta za mlade znanstvenike Hrvatska društva u drugoj polovici 15. stoljeća. Aktivno je sudjelovao u realizaciji zaključenih projekata Hrvatska 1102.-1527.  i Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, pod vodstvom akademika prof. dr. Tomislava Raukara, zatim Monumenta mediaevalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici), pod vodstvom prof. dr. Nevena Budaka, te Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba, pod vodstvom dr. Stanka Andrića.

Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2007. godinu za popularizaciju i promidžbu znanosti, iz područja humanističkih znanosti, s knjigom Rumunjske zemlje u srednjem i ranom novom vijeku. Autor je triju knjiga i više od trideset radova u domaćim i stranim publikacijama na nekoliko jezika. Bio je gost-predavač na ljetnim školama sveučilišta u Prištini i Grazu te vanjski suradnik na odsjecima za povijest u Puli, Rijeci i Splitu. Godine 1992. koristio je šestomjesečnu stipendiju zajednice Alpe-Adria na Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti u Veneciji. Od 2009. do 2013. bio je član Senata i Vijeća društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu, a od 2009. predsjednik je Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu.